Naša saborska zastupnica i supredsjednica stranke Dalija Orešković gostovala je u emisiji Novi dan televizije N1, u kojoj je komentirala slučaj spornih nekretnina sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića.

"To je sustavni problem. Nije problem dužnosnik koji ima velik broj nekretnina, nego kako je te nekretnine stekao, a iz dana u dan, pogotovo za dužnosnike HDZ-a, vidimo kao da je njihov unutarnji zaštitni znak da otmu ono što je državno, uvjereni da će ih sustav, kojem dominantno upravlja HDZ, sačuvati leđa. Ako krenemo od Tolušića, nakon mandata je stekao visok poticaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi koja je bila u sastavu njegovog resora, Goran Marić se zaposlio na funkciji savjetnika u državnoj tvrtci koja je više manje bila pod njegovim resorom. Uhodana retorika Andreja Plenkovića koji docira što se vrši hajka na njegove ljude, možemo biti sigurni da nadležna tijela neće poduzeti ništa. Pa i u kontekstu Žinića, koji će još nekoliko mjeseci biti na mjestu župana, može li HDZ na njegovo mjesto staviti nekoga tko neće biti poput njega, pravo je pitanje”, rekla je Orešković. 

Naglasila je da se u njihovoj stranci tako nešto nije moglo dogoditi. “HDZ ima preko 250.000 članova, uzmimo u obzir i članove njihovih obitelji, koji su zaposjeli državna tijela na svim razinama. To im daje priliku za pljačku neslućenih razmjera, jedna stranka. Svi koji to vide, o tome šute. Nije mogao Žinić godinama biti u posjedu državnog stana u Zagrebu i otete nekretnine, a da za to ljudi iz njegovoog okruženja, stranke, nisu znali, ali o tome se šutjelo. Sva nepradva posljednjih 25 godina svjedoči o tome da je Hrvatska u viziji HDZ-a država nepravde i privilegiranih”, istaknula je, a pojasnila je i zašto je pitala predsjednika Vlade jesu li njegovi radari na popravku ili su podešeni tako da, kad je korupcija u pitanju, ne rade. “Zbog iskustva u Povjerenstvu odlučila sam se za politički angažman jer sam vidjela da na političkoj sceni nema političke volje da se izgradi sustav, a ni znanja. Ne radi se o pojedincima nego masovnoj pojavi, gotovo da nema izuzetka", rekla je. 

Komentirala je i vijest o predsjedniku Zoranu Milanoviću, koji je, zbog osoba s ustaškim obilježjima, napustio obilježavanje 28. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Maslenica ’93.”  “Ne događa li se to uvijek kad javnost potresaju i velike korupcijske afere pa ih je potrebno gurnuti u drugi plan? Rijetko pričamo o tome kakva bi Hrvatska trebala biti, kako popraviti kvalitetu života, ne pričamo o životno važnim temama. Kad se dogodi nešto što uzdrma državu, vraćamo se na uhodane obrasce. Sad će to danima biti tema i onda ono važno pada u drugi plan. Tu ima i namjere, i vrijeme je da se tome stane na kraj”, rekla je. 

Orešković se osvrnula i na sporni lex šerif. “Krenimo od Žinića. U suzbijanju korupcije moj prijedlog je bio da se sva javna imovina stavi u jedan javan registar, da se u svakom trenutku zna što sve država ima, tko se tamo nalazi. Da to imamo, ovakvih manipulacija ne bi bilo. Što se tiče lex šerifa, nije to tako jednoznačno da se lokalne dužnosnike ne može smijeniti. U slučaju pokretanja kaznenog postupka za teža kaznena djela, dužnosnik se može uputiti u pritvor”, istaknula je, podsjetivši na slučaj županice Marine Lovrić Merzel koja je nakon pritvora podnijela ostavku, ali i slučaj Milana Bandića, u kojem nije primijenjen isti princip. "Da postoji pravna država s učinkovitim pravosuđem, kriminalne radnje bi se rješavale drugačije”, rekla je. Kako je istaknula, problema ima na svim razinama. “Na moćnim funkcijama imamo ljude koji nisu obuhvaćeni nadležnošću Povjerenstva. Sve što se financira javnim novcem, mora biti pod radarima antikorupcijskih tijela”, zaključila je saborska zastupnica.