Novi Zakon o kazalištima vratit će hrvatski teatar desetljećima unatrag, intendante će birati politika i bit će nesmjenjivi, a loš odnos prema umjetnicima zaposlenim u kazalištima dodatno će se produbiti, zaključili su sudionici okruglog stola „Ima li drame u novom Zakonu o kazalištima?“.
Okrugli stol o novom Zakonu o kazalištima, u organizaciji stranke Centar održan je u utorak u Zagrebu, a okupio je velik broj predstavnika struke. Kako je tom prilikom poručio gradonačelnik Splita Ivica Puljak, novi Zakon o kazalištima otvara brojna pitanja, birokratizirajući kulturu i potpuno koncentrirajući moć u rukama političkih moćnika.
„U Splitu smo se susreli s činjenicom da ne odlučujemo o tome tko će biti intendant kazališta i da centralna vlast ne poštuje lokalnu. Nezamislivo je da ijedan ministar ima nadmoć nad tijelima lokalne samouprave, a nije ni osnivač kazališta niti ga financira“, rekao je Puljak, dodajući da rješenje ministrice koja je odbila ispoštovati odluku Gradskog vijeća o smjeni intendanta, nije demokratski prihvatljivo, dok će cijeli slučaj prijaviti nadležnim europskim insititucijama. Osvrćući se na prijedlog novog zakona, upozorio je da će intendanta birati sam gradonačelnik, bez odluke Gradskog vijeća, što smatra lošim rješenjem.
Kako je naglasila redateljica i producentica Nora Krstulović, ovakav prijedlog zakona vraća hrvatski teatar najmanje 30 godina unatrag. „Zakonom se doslovno skriva poslovanje kazališta,
ministrici se u dosluhu s poslušnim gradonačelnicima omogućuje feudalno upravljanje cijelim sustavom, a intendanti postaju nesmjenjivi šerifi koji će odlučivati što jest, a što nije umjetnost“, poručila je Krstulović. Najgore će, istaknula je, proći struka i publika, koja će takav poslušnički teatar biti prisiljena plaćati.
Prema riječima dirigenta Igora Vlajnića, među brojnim problemima koje ovaj zakon donosi je i dodatno produbljivanje „robovlasničkih“ odnosa prema zaposlenim umjetnicima kojima se onemogućuje ne samo umjetničko djelovanje izvan kazališta bez dozvole, već bilo kakav rad u slobodno vrijeme. „Dodatna fleksibilizacija ugovora koji i dalje mogu biti i kraći od godinu dana, ali i 'periodična evaluacija umjetničkog doprinosa' od strane tijela koje imenuje intendant otvara mogućnost osobnih obračuna, korupcije i drugih nepoželjnih vrsta ponašanja“, rekao je Vlajnić. Najveći problem aktualnog prijedloga zakona, prema njegovom je mišljenju koncentracija moći u rukama jedne ili dvije osobe te potpuni izostanak kontrolnih mehanizama.
Dirigentica i članica Kazališnog vijeća HNK Split Marija Ramljak upozorila je da će ovlasti kazališnih vijeća novim zakonom biti svedene isključivo na birokratsku funkciju. Uz to, iz djelokruga njihovog rada izbačeno je praćenje ostvarivanja programa kazališta te njegovo financijsko i kadrovsko izvršavanje. „Kazališna vijeća su razvlaštena i gube smisao postojanja, a intendanti su dobili autokratsku vlast u donošenju odluka o svim aspektima upravljanja kazališta, bez bojazni da će biti smijenjeni. Time se dovodi u pitanje način provođenje programske, financijske i kadrovske politike poslovanja intendanata jer nedostaje kontinuirani kontrolni korektiv u kazalištu“, rekla je Ramljak.