Dvodnevna konferencija "Veliki gradovi, oduzeti resursi" održana je ovog vikenda u Splitu i Puli, a okupila je velik broj stručnjaka koji su raspravljali o ekonomskim potencijalima i ovlastima velikih gradova te problematici upravljanja pomorskim dobrom i gradskom i državnom imovinom. Među sudionicima su se našli bivša zaposlenica Državnih nekretnina i nova savjetnica za imovinu u splitskoj gradskoj upravi Maja Đerek, profesori na Pravnom fakultetu u Zagrebu Vedran Đulabić i Mihovil Škarica, stručnjak za pomorsko i općeprometno pravo, dr. sc. Ante Vuković, gradonačelnik Pule Filip Zoričić, ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević i gradonačelnik Splita Ivica Puljak. 

Na konferenciji je, među ostalim, zaključeno da su velikim gradovima neophodne veće ovlasti, kako bi što bolje gospodarili u svom dvorištu i građanima pružili usluge koje od grada očekuju. 

Ivica Puljak istaknuo je da ustroj s 565 općina i 21 županijom podrazumijeva ogromnu rascjepkanost, kao i da je razvoj gradova znatno ograničen upravo zbog nemogućnosti upravljanja državnim i županijskim prostorima pa su veće ovlasti nužne.

"Ova konferencija dio je inicijative da se velikim gradovima daju iste ingerencije i ovlasti kao što ih imaju županije, kako bi se zaista mogli razvijati. Inicijativu koju je Centar već prezentirao u Hrvatskoj, sada želimo pretvoriti u konkretne zakonske prijedloge. Organiziramo seriju konferencija, kroz koje razgovaramo sa stručnjacima, kako bi pronašli najbolja moguća rješenja", rekao je Puljak, dodajući kako je teško očekivati da će vladajuća većina koja želi zadržati ovakvo stanje na terenu, prihvatiti prijedloge Centra i mišljenje stručnjaka o teritorijalnom preustroju.

"No, za dvije i pol godine nas očekuju parlamentarni izbori. Tada bi se odnos snaga u Hrvatskom saboru mogao promijeniti, a mi biti u poziciji da se naši prijedlozi izglasaju“, rekao je Puljak. 

 

Prema riječima gradonačelnika Pule Filipa Zoričića, pitanje kvalitetnog upravljanja državnim, ali i županijskim prostorima, odnosno resursima koji se nalaze u velikim gradovima, a nisu u njihovom vlasništvu, jedno je od najvažnijih pitanja za razvoj gradova. „Ako sustav koči razvoj jedne sredine, to nikako nije dobro za lokalnu zajednicu. Drago mi je da sam kao gradonačelnik domaćin ovog događanja i da ovu temu otvaramo na nacionalnoj razini jer je jako važna za razvoj gradova poput Splita, Pule i Rijeke“, kazao je Zoričić. 

 

Među sudionicima konferencije našao se i profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Mihovil Škarica. U okviru izlaganja o ovlastima koje ima Zagreb, a nemaju Split, Rijeka, Osijek i Pula, poručio je da bilo kakav oblik jačanja lokalne razine neminovno ugrožava funkcioniranje županija, zbog čega one predstavljaju  najvažniju branu izostanku decentralizacije. "Primjerice, kada bi na prostoru Splitsko-dalmatinske županije umjesto 55 općina i gradova bilo njih 10 ili 15, našli bi se u poziciji da svi oni mogu preuzeti poslove županije, koje bi se pokazale izlišnima“, istaknuo je Škarica. 

 

U okviru svog izlaganja, pravnica i bivša zaposlenica Državnih nekretnina d.o.o. Maja Đerek osvrnula se na netransparentno i neučinkovito upravljanje državnom imovinom, a komentirala je i suradnju s Gradom Splitom. "Namjeravamo izraditi registar gradske imovine, koji predstavlja preduvjet za učinkovito upravljanje imovinom. Želimo prikazati javnosti sve podatke o imovini kojom grad upravlja jer se do sada nije znalo s kojim sve poslovnim prostorima, stanovima i zemljištima Grad Split upravlja, a slijedom toga gubili su se ogromni novci", upozorila je Đerek. 

Govoreći o stanju lokalne samouprave u Hrvatskoj, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Vedran Đulabić istaknuo je da je Split, kao drugi najveći grad u Hrvatskoj, u negativnom položaju zbog velike rascjepkanosti i visoke centralizacije. "Sva lokalna samouprava od 100 kuna poreza potroši 13, a država 87 kuna. Već taj podatak govori o stupnju centralizacije, no tome treba pridodati i bitno sužene ovlasti. Split bi kao drugi najveći grad u Hrvatskoj trebao biti motor razvoja, što mu je onemogućeno ovim našim sustavom i centralističkim pristupom upravljanja zemljom", istaknuo je Đulabić, naglasivši da bi razvojna uloga velikih gradova trebala biti snažnije naglašena u javnim politikama. "Gradovi su iznimno bitan faktor razvoja, a moraju imati mogućnost realizirati svoju razvojnu ulogu. „Zakonodavac ne poštuje odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi i Ustava, a ni stvarne razlike između jedinica lokalne samouprave prilikom donošenja sektorskih zakona“, rekao je Đulabić.

Hoće li, i kada, Vlada Republike Hrvatske napokon u saborsku proceduru uputiti konačni prijedlog modernog propisa, s kojim će u cijelosti urediti materiju pomorskog dobra i morskih luka? O tom je pitanju u svom izlaganju govorio stručnjak za pomorsko dobro Ante Vuković, podsjetivši da je bilo nekoliko bezuspješnih pokušaja jer Hrvatski sabor nije donio toliko željeni novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. “Upravo zato nije moguće dati odgovor na pitanje. Uređenje ove materije ovisi isključivo o političkoj volji. Kada govorimo o pomorskom dobru, nameće se cijeli niz otvorenih pitanja, među kojima su strategija razvoja pomorskog dobra, decentralizacija u upravljanju pomorskim dobrom, uključenje velikih gradova, gradova i općina u koncesioniranje, kao i usklađenost rada svih državnih tijela koja donose propise o pomorskom dobru“, naglasio je Vuković. 

 

Potpredsjednik Centra, arhitekt Marin Račić, upozorio je da, osim nedostatka ingerencije velikih gradova nad dijelom svog teritorija, zakonodavni okvir onemogućava donošenje novih urbanističkih planova. "Zakonom o prostornom uređenju iz 2014. godine uveden je novi princip izrade prostornih planova, tzv. 'horizontalni' princip, koji bi trebao uskladiti gradsku, županijsku i nacionalnu razinu. Međutim, taj sustav sve do danas nije zaživio i u ovih osam godina od donošenja nije donesen niti jedan novi plan. Radile su se isključivo izmjene zakona, odnosno zakrpa na zakrpu", pojasnio je Račić, upitavši kako gradovi uopće mogu planirati svoj razvoj bez kvalitetnih i ažurnih prostornih planova. 

Podsjetimo, konferencija "Veliki gradovi, oduzeti resursi" održana je u organizaciji Centra i zaklade Friedrich Naumann Stiftung.